"Water and Environment"

Saturday, December 4, 2010

MANAJEMENTU NO PROTESAUN REKURSU NATURAIS

“Konservasaun Meui Ambiente Liu Husi Protesaun Be Matan no Baliza Be”

Hakerek Husi:
*Domingos Salsinha


INTRODUSAUN


Koalia kona bá invairomentu ka meiu ambiente, la ses an husi natureza rekursu rai nian, ho nia jestaun sira. Timor Leste maski nasaun fóun no ki’ik, maibe iha riku soin bárak, hanesan minarai, marmer, ai-rota, masin, kafe, ai-kameli, no sira seluk tan mak sai hanesan benefisiu ekonomia nasional bá nasaun Timor Leste.

Jeralmente iha fatór bárak mak determina kondisaun husi natureza ida hanesan, tipu no kuantidade komponente ida-ida iha natureza. Atu ema moris bele halo adaptasaun ho nia ambiente ka fatin nia moris bá, maka tuir tradisaun Timor nian katak, nia iha ona relasaun no domin bá natureza hanesan wainhira atu halo lia ruma ka festa ruma tenki fó han uluk rainain natureza nian, atu halo to’os, uluk nanain halo tuir ka husu lisensa ou husu ajuda bá natureza atu bele fó resultadu produtu diak bá ema ne’ebé halo to’os. Buat hirak ne’e demonstra relasaun diak entre natureza ho ema kriatura ne’ebé beiala sira halo nanis ona.

Ohin loron ho mudansa klimátiku[1] ne’ebé Timor Leste hasoru nia inpaktu mak báiloron naruk. Aktividade sira ne’e hanesan kausa husi lalaok ema nian liu husi sunu rai, tesi ai, no soe fóer arbiru. Buat hirak ne’e hamosu báiloron naruk, halo rai manas, ai sira mate hotu, laiha du’ut bá animal, rai nia bokur sai krekas. De faktu, la iha protesaun no seguransa bá ambiente ne’ebé sustentavel. Mudansa klimátiku bele sai katastrofe bá desaster naturais ne’ebé sei mosu.
Tan ne’e, presisa tebes protesaun bá ambiente. Protesaun bá ambiente katak asaun ne’ebé ita ema hala’o hodi proteze no defende ambiente ho natureza, nune’e bele iha sistema ida bálansu tuir lalaok natureza nian, nomós bele uja bá ohin no futuru. Protesaun hanesan pasu ida hodi garantia natureza no nia sustetabilidade.

Protesaun bele halo bá iha ai-laran, bá fatin ne’ebé hetan estraga, bá be matan, fóho, rai, bálada fuik , tasi, mota no sira seluk tan. Koalia kona bá protesaun ambiental ne’e kontekstu ne’ebé luan tebes, maibe ita bele haré kle’an liu ba parte protesaun iha parte be matan no baliza be ne’ebé implementa liu husi program DWASH-NRM[2] USAID.

Hanesan programa DWASH nian ne’ebé implementa iha area rural Manatuto no Oe-cusse, fó hanoin mai ita oinsa atu ita bele iha hanoin ida bá ita nia natureja sustentavel. Ne’e exemplu ida mai ita oinsa maka ita bele protese ita nia be matan. Ho mekanismu ka métode atu protese be matan, ne’e hanoin ida katak oin sa, be’e labele maran iha tempu báiloron naruk. Ho nune’e ita bele observa no kestiona fali, saida maka ita bele halo? Báinhira maka ita halo? Atu halo oin-nusa? Benefisiu bá se? Bele uja material saida hodi proteje ?

Se karik ita nia rain ne’e laiha interese husi ema hotu-hotu, sei mósu saida maka ita hotu haré iha Indonesia nian. Ambiente kontekstu jeral ida ne’ebé importante atu hatene nia benefisiu mai ita ema. Hanesan rai ne’ebé bokur, ailaran tuan sira bele fórnese no konserva be, rekursu sira ne’ebé iha fólin boot, hanesan saida mak ami mensiona iha alinea premeiro iha leten, sira ne’e presija iha atensaun governo atu bele maneza rekursu sira ne’e bá dezenvolvimentu ekonomia nasional.

Kontekstu meiu ambiente iha Timor Leste laiha lei original ka lei orgániku ida ne’ebé fórte atu bele ganrante ambiente ne’ebé saudavel no sustentavel, so iha deit konstituisaun art. 137°[3] ne’ebé koalia kona bá rekursu naturais. Máibe presisa mós lei oan ruma atu refórsa konstituisaun, nune bele’e halao atividade ambiental ne’ebé saudavel no sustentavel iha nasaun fóun timor leste. Sekarik la iha lei ruma atu protese invairomentu, realidade maka hanesan ita haré ema sei fa’an aimaran iha dalan-dalan, ema sei fa’an manu fuik, ema sei kasa animal hanesan rusa, fahi fuik,meda, laku, buat ne’ebé maka esgtraga ambiente.

SISTEMA PROTESAUN BE MATAN NO BÁLIZA BE

Iha sistema barak atu halo protesaun bá ambiente sira ne’ebé iha risku ni laran. Sistema sira hanesan: terasserin, sistema adubu bokon no adubu maran, no sistema viveirus. Iha konseitu ida ne’e bele konsidera tipu rekursu naturais bele konsidera oin rua hanesan: biotiku no abiotiku.
Biótiku natureja ne’ebé moris no abiótiku natureja ne’ebé la moris hanesan animal boot no kikoan sira ne’ebé bái-báin ema bolu naran makroskópiku ho mikroskópiku (animal ki’ik)ne’ebé ita haré iha mundu, no bele dehan fauna. Abiótik, koalia kona bá buat ne’ebé lamoris. Entre komponente rua ne’e halo interasaun hodi fórma unidade ida ne’ebé interdependente no kompleksu iha natureza. Exemplu, ita haré ekosistema kikoan ida hanesan iha aquarium, ekosistema ne’ebé fórma husi ikan, flora be nian, buat horis kikoan sira ne’ebé namlele iha be laran, sai hanesan koponente ne’e moris no konponente ne’ebé lamoris hanesan rai-henek, be, minerais ne’ebé iha be laran, no mós oksijéniu ne’ebé importate bá buat horis sira iha be laran.
Ekosistema ida ne’ebé kompostu husi elementu oin-oin, máibe elementu hirak ne’e naturalmente organizadu iha rede ekolojiku ne’ebé daet bá malu ka inter-dependente iha kondisoins ne’ebé stabil nafatin. Ekosistema ida nun’e bele dehan katak iha bálansu. Tambá nia lalaok la statis, nia lalaok ne’ebé dinamis ka iha mudansa ne’ebé depende bá prosesu natural iha ekosistema ida nia laran rasik ka influenza ne’ebé bele mósu husi nia faktores ekosistema ruma. Mudansa ne’e mósu tuir hahalok natureza, bele mós tambá hahalok ema nian. Se karik, ita ema la hadomi bá ambiente ho natureza maka, bele mósu impaktu ambiental hanesan: mósu klima manas iha tempu báiloron, du’ut ho ai mate no maran hotu, animal lahetan hahan, be maran, animal sira laiha nutrisaun.

Ho impaktu sira hanesan saida maka hau temi iha leten, mósu ona hanoin mai ita katak rai nudar inan ida bá ita ema, ai horis, animal no bálada fuik sira atu moris. Ne’e katak ita hotu moris no hamri’ik iha natureza ida nia leten. Tan ne’e ita hatene importansia rai bá natureza, hanesan fatin bá animal, ai-horis, atu halao prosesu fórma adubus, sai hanesan hela fatin no ai horis bele moris iha tempu naruk.

MÉTODU PROTESAUN UJA SISTEMA TERASERIN

Atu proteje buat hirak ne’e, ita bele uja sistema aprosimasaun ne’ebé mak simples, hanesan teraserin. Sistema teraserin rasik iha modelu sistema bánku, sistema kompos, no iha mós sistema kréditu. Liu husi teraserin bele konserva fali rai no vitamina bá ai-horis sira.
Sistema teraserin bánku, ita ke’e rai halo hanesan eskada ka bánku. Sistema ida atu ita bele kuda tanaman tumpan sari hanesan aimanas, brinjela, móstarda no tomato. ne’e katak ai oan sira ne’ebé ita kuda ladun hetan vitamina, tan vitamina fahe malu ho tanaman tumpang sari ne’e. Iha metódu kréditu, ita ke’e rai husi fatin ida muda bá hadak kabubu iha fatin ne’ebé ita hakarak halo atividade terass.

Métodu Kompos, ita ke’e rai no hada halo hanesan kabubu máibe du’ut no ai-sanak sira ne’ebé ita lere husi lokasi laran, ita tau tuir lina no hada rai iha leten hanesan kabubu. Nune’e ai oan ne’ebé ita atu kuda, ita bele kuda iha kabubu nia hun. Rasaun katak ita kuda ai oan iha kabubu nia hun,atu ai oan sira ne’ebé ita kuda bele hetan ka simu adubu ka vitamina husi du’ut no ai sanak sira ne’ebé ita hada iha raikabubu nia okos wainhira du’ut no aisanak sira dodok.

Sistema kompos bokon/ adubu bokon, ita tau hamutuk ai-tahan, animal nia fóer raihenek ka rai u’ut hamutuk iha fatin hanesan rai koak, bidon liu loron rua ka tolu rega no fila leten tubá karaik no karaik nian fila sae maileten atu bele dodok lalais bidon ka rai koak ne’ebé ita halo adubu bokon ne’e dukunetik ho buat ruma, adubu ida ne’e adubu ne’ebé bele uja diretamente. Adubu maran ne’e adubu ne’ebé ita bele uja deritamente hanesan animal nia fóer ne’ebé maran tiha ona no nia mikrobiu ne’e estraga modo ka ai-oan laiha ona.

Sistema seluk ita bele uja Au-dubu ben ne’e fasil atu atu perpara no bele uja bá aioan, modo, viveros hanesan ai nia musan no bele dehan multi fungsional.Prosesu atu halo adubu ida ne’e: 1) ita buka bido’on ida, loke tiha nia matan; 2) fashe tiha bido’on halo mós; 3) Eense tiha du’ut no aitahan bele mós uja du’ut tasi fashe mós tiha sekarik hela besik tasi.Hatama du’ut sira ne’e hotu bá bidon naknotak; 4) Kahur ho ai nia abut boo naton sira tambá ai nia abut sira ne’e komsumu hela mineral husi railarn/okos; 5) Enshe mós animal nia fóerne’ebé sei bokon bá bidon naknotak aumenta ho aitahn sira ne’e hatama uluk tiha ona, kahur halo hensan tiha ho animal sira nia fóer; 6) Hatama rai ne’ebé diak ka bokur kanuru isin ruano ikus liu hatama be bá bidon halo nakunu,depois hatama mós ahukdesan kanuru naknotak, rai taho kolam nia kanuru isin ida, buka animal hanesan lahometen, ka asu maten, ikan ruin sira boot ne’e bálu, hatama hotu bá bidón kahur ka kedok to minute 10 loron-loron to semana rua no pronto atu uja.
Modelu seluk ita bele uja mak refórsa sistema viveros. Modelu viveros rasik iha oin rua (2). Primeiru, sistima stake (kain). Sistema ida ne’e maka hanesan ita bele uja plástiku polybek ne’e boot oiton nian atu kuda ai nia sanak. Nia prosesu, primeru, hatama ai-sanak bá polybag laran, tuir fali tau rai-metan ka adubu depois rega halo bokon no tau iha fatin ne’ebé ita perpara tiha ona.

Segundu, Sistema ai-musan. Sistema ida ne’e nia prosesu maka hanesan ita perpara ai-musan, perpara plástiku polybeg, rai-metan depois tau rai-metan bá plástiku laran, rega halo bokon, tau ai-musan ne’ebé ita perpara tiha ona no tau fatin seguru, rega loron rua dala ida.

Hanesan komparasaun ida, ita bele observa (studi kasus) ida sub distrito Laclubár, suco Orlalan, Aldeia Naule’en. Iha aldeia ida ne’e umakain atus tolu kada uma kain ida iha ema nain lima, bálu hitu no bálu hitu bá leten. Ho programa DWASH nian ne’e ami lori bá hetan partipasaun maximu tebes tan ho ami nia sistema komunikasaun, aprosimasun, adaptasun,ne’ebé tuir kmunidade iha fatin ne’ebá sira senti katak diak bá sira. Ho metudu ne’ebé maka ami uja, komunidade iha aldei ne’be refere iha animasun diak hodi halao programa ka atividade servisu be mós, protesaun bá báliza be no betan, saniamentu, saude no hygiene lao to remata, tan tuir kpomunidade sira nia hanoin fó benefisiu bá rira iha fatin ne’ebé refere.

KONKLUSAUN

Iha sistema no modelu barak atu halo protesaun bá ita nia meiu ambiente. Maibe, importante liu mak kompononente hotu iha sosiadade nia laran presisa iha konsiênsia públiku atu involve iha protesaun ambiente. Tuir infórmasaun Haburas Fóundation katak, kuaze 10 % husi ambiente Timor Leste hetan estragus tinan-tinan. Ne’e katak, ambiente Timor Leste sei iha impaktu makas iha tinan sanulu to’o rua nulu oin mai, liu-liu be matan barak sei maran, mota bót no inundasaun sei makaas. Nune’e mós sei fó impaktu makaas bá mudansa klimátiku ne’ebé sei inpaktu makaas bá ema nia moris.

Ho buat hirak ne’e hotu, fó visaun ida bá ita katak tempu to’o ona ita hamrik no proteje ita nia ambiente. Sustentavel ambiente nian bá loron aban (futuru) tenki hahu proteje husi ohin. Diuk liu ita prevene doque tarde atu resolve no konserva ita nia ambiente iha loron ikus.

*Domingos Salsinha, Aktivista Konservasaun Ambiente. Servisu hanesan Manager Rekursu naturais iha organizasaun Tatoli Dame bá Projetu Ambiental iha Programa DWASH, tinan 2009-2010. Agora dadauk servisu hanesan peskizador no equipa Lideransa bá Manajementu Rekursu Naturais iha Fundasaun Aplimentec.





[1] Mudansa Klimátiku ou Climate change sai diskusaun importante iha mundu tomak,m liu-liiu ba nasaun sira ne’ebé kontribui makás ba problema ambiente ne’e. Mudansa klimátiku akontese tamba numero gas emision,l polusaun, fábriku, polusaun kareta, uma vidru no buat seluk tan. Analisa barak hatudu katak, mundu sei desastre natureza makás bainhira la iha protesaun ba ambiente hahu agora. Mudansa klimátiku lori impaktu makás ba ambiente mundu nian no ema nia moris. Infórmasaun seluk bele hetan mós iha http://www.blogger.com/www.global%20warming.com

[2] DWASH-NRM (District Water Supply Sanitation and Hygiene – Natural Resource Management). Programa ida ne’e hetan apoiu orsamentu hosi Estado Unidos liu husi USAID hahu iha tinan 2009. Area programa DWAH konsentra iha distrito Oe-cusse no Manatuto. Programa ne’e rasik servisu hamutuk ho ministerio lima iha Governo IV Konstitusional hanesan: Infrastrutura (SAS), Meio Ambiente, Agricultura (MAP), Ministerio Saude no Ministerio Edukasaun liu husi Steering Committee iha kada distrito.
[3] Konstituisaun RDTL, Artigo 137