"Water and Environment"

Tuesday, December 21, 2010

Saneamentu Ba Comunidade Rural

Hakerek husi:

*Julieta Abrão

Saneamentu maka hanesan Atetudi ida ita ema maka halo duni ne’ebé presiza tebes iha ita nia moris. Ita ema tenki moris mós. Atu moris mós ita ema tenki hases an husi foer ne’ebé iha no sasan ne’ebé ita soe iha ita nia envairomento laran. Liu husi dalan ida ne’e ita bele iha konfiansa katak ita ema iha Nasaun ida ne’e hotu-hotu sei moris ho saude diak. Liu husi kuidadu an ho diak no krisimento saude sei sai diak liu tan iha ita ema nia moris liu-liu iha Nasaun ida ne’e.

Buat ne’ebé ita sei infrenta mak moras liu husi parte físiku. Liu husi físiku bele homósu moras ne’ebé iha, hanesan; sasan ne’ebé ita soe bele fo impaktu bá problema saude. Impaktu ne’ebé ita atu temin iha ne’e maka ita ema nia foer ou Animal nia foer, be’e foer ne’ebé ita soe husi sasan ne’ebé ita fase, be’e foer husi ita ema haris ou sasan foer husi Industria no ikus liu maka sasan foer husi fatin Agricultura.

Definisaun seluk husi Saneamentu maka esforsu ne’ebé ita halo para bele fo garantia asesu bá kondisaun no bele liu husi requiremento saude nian. Iha ne’e ita sei hetan relasaun preparasaun be’e mós bá povo hotu-hotu, ida ne’e hanesan obrigasaun ne’ebé tenki halo husi ita nia Governo ou program BESI[1]. Preparasaun Be’e mós tenki tuir requirementu ne’ebé iha, ho ida ne’e povo bele uza no konsumo no la fo impaktu bá moras.

Saneamentu básiku ne’ebé iha kada familia maka: buat ida importante bá iha esforsu saude envairomento nian, para hotu-hotu individual ou kada ida-idak hases an husi moras ne’ebé iha. Relasaun ho kondisaun Saneamentu ladiak bele mósu hanesan moras diare, disentri, tifus. Saneamentu básico ne’ebé hau Comprende maka fatin soe foer (lixo) no fatin soe be’e foer bá kada familia.

Problema soe foer husi ita ema maka buat ida ne’ebé ita tenki resolve iha tempu agora tambá foer ita ema nian maka moras Multi Complexio liu no fo impaktu bá moras hanesan hau temi ona iha leten hanesan diare, disentri, kolera, lumbriga no buat sel-seluk tan. Atu bele resolve bá ita ema nia foer, iha enviromentu tenki fasilita fatin no prepara fatin ho diak tama iha parte higenis nian. Ita halo fatin soe foer tama standard ida ho diak ho dalan ida ne’e atu hatudu bá ita hotu katak laos deit bá ita nia saude ne’ebé diak maibe bá enviromentu ne’ebé sai kapas no sai nabilan iha sosiedade nia let. Halao ho dalan ida ne’ebé diak tuir duni standard fatin soe foer nian (lixo) mak la interompe ou la influensia bá saude povo nian no enviromentu moris nian.

Be’e foer ne’ebé mai husi cozinha ou husi uma, haris fatin, husi fase sasan nomós foer ita ema nian perigu liu bá fatin sira hanesan ne’e lori hamoris susuk. Ho problema ida hanesan ne’e ita tenki prevende liu husi halo fatin ne’ebé diak no tuir requiremento ne’ebé iha. Atu aloka fatin be’e, fatin foer nian tenki halo be’e sai nian no fatin hamout be’e, atu hatene diak liu tan tenki Atensaun bá kriteria ne’ebé iha:

· Labele hafoer fatin be’e mós iha fatin refere mesmo be’e ne’ebé iha, iha rai leten nomós be’e ne’ebé iha, iha rai okos.

· Labele hafoer iha rai leten.

· Labele hamósu buat ne’ebé dois ne’ebé halo influensia bá ema nia moris.

· Konstrusaun tenkiser halo ho diak no simplis ho material ne’ebé fasil para hetan no folin báratu.

· Distansia minimal entre be’e fatin no fatin bá hamout be’e 10 metros.

Ho esforsu ne’ebé iha bá area saude enviromentu nian, ita iha optimismu atu hasae productivitasaun povo, tanbá sira maka iha esperitu ho isin ne’ebé saudavel lori desenvolve nasaun Timor-Leste iha tempu agora no tempu oin mai.

Tenki iha strategia Nacional. Ho strategia Nacional ne’ebé iha hatudu Rezultado maka hamenus moras diare no moras sel-seluk ne’ebé iha relasaun ho enviromentu seluk ne’ebé iha relasaun ho Saneamentu ho Atetudi ita nian. Rezultado husi Saneamentu sei hatudu bá ita katak:

· Kada individual iha komunitas nia laran hetan aseso bá fasilitasaun tanbá ne’e sei realiza komunidade ne’ebé ses an husi soe foer iha fatin albiru

· Kada familia tenki aplika ona proseso desenvolve be’e mós no Hahan ne’ebé livre husi foer kada iha familia ida-idak

· Kada familia no fasilitasaun iha komunidade ida hanesan: Escola, officio, restaurante, hospital, básar, terminal tenki fasilita fatin fase liman ho sabáun para ema hotu hatene.

· Kada uma kain tenki desenvolve fatin be’e foer ho los

· Kada uma kain desenvolve fatin bá tau foer (Lixo) ho dalan los.

Saneamentu ne’ebé ita halao ho ojetivu atu lori hatene kondisaun no aseso sosiadade sira nian bá iha fasilidade saude hanesan be’e mós, Saneamentu no fatin lixo. Nomós sosiadade sira bele hatene volume nesesidade, no saida maka sosiadade nia hakarak duni bá iha fasilitasaun iha parte geral nian. Saude, be’e mós, Saneamentu, fatin lixo sai hanesan prioridades bá iha actividades nomós fatin ne’ebé determina. Atu hatene level interese no capasidade sosiedade partisipa iha desenvolvemento fasilitasaun bá be’e mós, Saneamentu hanesan data social economia sosiedade bá iha plano aksaun Saneamentu.

Iha mós objectivo seluk para atu bele hetan be’e mós no saude diak. Tambá lahetan fatin be’e mós iha besik uma, sosiedade sira tenki lao ain bá lori be’e. Problema hanesan ne’e bele otomatikamente hamósu moras, ho moras ne’ebé iha konserteza aumenta osan para bele lori bá konsulta. Ita hotu hatene katak rendemento kada populasaun iha Nasaun ida ne’e minimo teb-tebes tambá ida ne’e ita tenki prevende moras molok acontese. Iha inisiativa husi Governo ou program BESI ne’e importante teb-tebes lori halao programa Saneamentu sira ne’e atu bele lori povo iha rai doben ida ne’e sai husi moras iha environmentu nia let.

Ikus liu, hau hakarak halo konklusaun ida bá Saneamentu ida ne’e katak, Saneamentu importante tebes bá ita ema nia moris. Se Báinhira laiha programa bá Saneamentu maka problema ne’ebé ita sei hasaoru hanesan kona moras oi-oin iha ita nia moris. Hau orguilo tebes Báinhira iha programa ida ne’e atu halao iha distrito. Hau iha interese no hakarak tebes atu servico iha programa ida hanesan ne’e, atu nune problema ne’ebé durante ne’e akontese iha kada familia bele hamenus no iha tempu ida program BESI bele resolve no bele prevene moras ne’ebé iha. Rezultadu ne’ebé ita sei hasoru maka ema mate sei menus no labárik ne’ebé tinan sei tama iha bálita sei moris ho saude diak. Tambá ne’e programa ida ne’e presiza tebes atu desenvolve iha distrito hotu-hotu iha rai Timor laran tomak atu nune sosiedade hotu-hotu bele aseso bá be’e mós no fatin soe foer tuir requiremento ne’ebé tuir standar.

*Julieta Abrão, Servisu ho Aplimentec hanesan fasilitador comunidade. Involve barak iha programa saneamentu no PRA. Agora dadauk hanesan fasilitador ba Prosesu PAK iha programa DWASH.



[1] BESI: Programa ne’e dezenvolve husi Ministério Infra-estrutura (SAS) no Saude servisu homatuk ho Parseiro sira hanesan RWSSP. BESI signifika: Be Mos, Saneamento no Igene.